|
Okrugli sto: Međunarodna kolonija skulptora "Ostrožac" - jučer, danas, sutra... | |||||||||||
Ostrožac je potvrđen kao kiparska Meka
|
||||||||||||
 Cazin, 09.avgusta 2010.- Iako Međunarodna kolonija skulptora Ostrožac uspješno djeluje već 43 godine, uz rezimiranje tog perioda i dosega Kolonije u današnjem vremenu, logično se postavilo pitanje o sudbini ove najznačajnije kiparske manifestacije u širem regiona sutra. Za svog dosadašnjeg bivstvovanja, Kolonija je postala prepoznatljiv kulturološki brend, ne samo u Bosni i Hercegovini već i svijetu. Locirana unutar srednjovjekovnih zidina Ostrošca, postala je prava kiparska Meka, a ovaj kraj i kulturni svijet dobili su grandiozan park i galeriju monumentalnih skulptura sa potpisom poznatih svjetskih majstora. Ovdje su uz antologijska imena kipara stvarali i studenti Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo, za koje Kolonija i Ostrožački grad predstavljaju atelje pod vedrim nebom za klesanje svog završnog školskog rada.  Posljednjih godina, uz rad kipara u kamenu bihacitu, stvaralaštvo je prošireno i na oblikovanje figura i formi u terakoti, što lako može prerasti i u ustanovljavanje svojevrsne edukativne radionice u sastavu Kolonije Ostrožac. Ovo je izrečeno na Okruglom stolu u Cazinu, čija je tema definisana kao “Kolonija – jučer, danas, sutra”, a koji je održan zadnjeg dana trajanja ovogodišnje Kolonije skulptora. U razgovorima su učestvovali akademski kipari iz Sarajeva, predstavnici općinskih i kantonalnih vlasti, istoričari i javni kulturni djelatnici.  Svi se slažu da ono što baštini ova Kolonija, uveliko prevazilazi one lokalne okvire i zato, unatoč ekonomski nepovoljnim vremenima, valja učiniti sve da se život Ostrožačke kolonije nastavi i dalje, da se sadržajno i organizacijski uvedu neke neophodne promjene. Na ruku idu I određene nove zakonske definicije u oblasti kulture od nivoa općinskih do federalnih organa vlasti. Konkretne odgovore pružaju Strategija razvoja culture i Zakon o kulturi Unsko-sanskog kantona. Tu se vidi jedno od trajnijih kvalitetnijih rješenja u smislu institucionalizacije kolonije, tj njenog izdvajanja iz sastava Doma kulture u Cazinu izrastanja u zasebnu instituciju. Na taj način dugoročno bi se osigurala stabilna pozicija Kolonije, koja bi, naravno, zadržala prepoznatljivost najznačajnije kolonije na širim prostorima.  Na okruglom stolu je takođe izneseno da se radi na projektima obnove Ostrožačkog grada, koja bi se radila po cjelinama iz tri različita istorijska sloja, a u toj projektnoj viziji Kolonija i nastale skulpture su nezamjenjive kompatibilne vrijednosti i kulturološke vrijednosti, u smislu daljeg trajanja i stvaranja savremenog muzeja skulptura. Učesnici ovog skupa u Cazinu i ovom prilikom su izrazili priznanje Ismetu Kasumoviću koji je višedecenijskim vođenjem i kreiranjem Kolonije doprinio da ona opstane i postane ono što danas jeste. |
||||||||||||
|
© studio 2T, 2002. Sva prava pridržana.
Mail to WEBMASTER
|
||||||||||||
|
always exclusive studio 2t |
||||||||||||